Nakon dugotrajnih nastojanja, Društvo esperantista Bjelovara u rujnu 2023. godine objavilo je tiskano izdanje „Putovnice po esperantskim obilježjima u Hrvatskoj”, koju je priredio Josip Pleadin koristeći materijale Dokumentacijskog esperantskog centra u Đurđevcu. Izdanje je sufinancirano sredstvima Grada Bjelovara, a knjižica se može nabaviti kod Društva esperantista Bjelovara: esperanto.bjelovar@gmail.com
Za potrebe 11. susreta „Esperantisti Bjelovara svome gradu”, Dokumentacijski esperantski centar je kao partner Društva esperantista Bjelovara, organizirao tehničku podršku za dopremanje izložbe „Tragovi vremena” bugarske esperantistice i akademske slikarice Maje Gorove iz Sofije u Hrvatsku te njenu prvu postavu u Gradskom muzeju u Bjelovaru od 1. do 23. rujna 2023. U dogovoru sa slikaricom, DEC-u je omogućeno izložbu postaviti u narednim mjesecima i u drugim gradovima Hrvatske. Slikarica Maja Gorova i njen suprug Bogomil Živkov, inače poznati bugarski akademski kipar, u rujnu su nekoliko dana bili gosti Dokumentacijskog esperantskog centra u Đurđevcu, razgledali su DEC-ovu arhivsku zbirku i gradske znamenitosti te posjetili izložbu „Svjetla Moulin Rougea” Henrija de Toulouse-Lautreca i Galeriju naivne umjetnosti u Hlebinama. Umjetnici su izrazili želju da u Đurđevcu ostave trajni trag svoga boravka pa se razmišlja o postavljanju esperantskog reljefa na pročelju DEC-a ili zasebnog esperantskog spomenika, za koje bi kiparske radove besplatno obavio gospodin Bogomil Živkov.
Na skupštini Hrvatskog saveza za esperanto, održanoj tijekom 11. kongresa hrvatskih esperantista u Đurđevcu, Dokumentacijskom esperantskom centru je povjerena organizacija kongresa hrvatskih esperantista za narednih pet godina. Slijedom toga, 12. kongres će se održati u Prvić Luci na otoku Prviću kraj Šibenika od 21. do 28. lipnja 2024. godine. Ovaj kongres će po mnogočemu biti drugačiji od ranijih skupova, trajat će sedam dana i omogućit će sudionicima odmor i uživanje. S tvrtkom Odmaralište Požega d.o.o., u čijem će se hostelu kongres održati, 5. listopada 2023. potpisan je ugovor o uslugama smještaja i prehrane za sudionike kongresa. Prije potpisivanja ugovora, 28. i 29. kolovoza, tajnik DEC-a obišao je objekt i utvrdio smještajne i ostale mogućnosti. Dvanaesti kongres će biti prvi kongres održan u Dalmaciji, što bi trebalo privući i pažnju inozemnih esperantista, jer se osim radnoga dijela, sudionicima planira omogućiti ugodno i jeftino ljetovanje na otoku bez automobilskog prometa te izlete na poznate turističke destinacije kao što su Nacinalni parkovi Kornati i Slapovi Krke. Podrobnije informacije bit će uskoro objavljene na stranicama DEC-a.
Dokumentacijski esperantski centar je s Hrvatskom autorskom agencijom iz Zagreba, koja zastupa Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti kao nositelja prava za djela znamenitog hrvatskog književnika Miroslava Krleže, 22. rujna 2023. godine, sklopio ugovor o autorskim pravima za objavu romana „Banket u Blitvi” na esperantu. Osnovni prijevod je još 2015. godine napravio Tomasz Chmielik preko njemačkog i poljskog izdanja te je rukopis pohranio u Dokumentacijskom esperantskom centru, dok će usporedbu s originalom uraditi Josip Pleadin tijekom narednih mjeseci. Objava romana koji ima oko 700 stranica planira se 2024. godine u seriji „Sjever-Jug”.
U drugoj polovici rujna 2023. Dokumentacijski esperantski centar posjetio je Marc Vanden Bempt (eo.wikipedia.org/wiki/Marc_Vanden_Bempt) iz Belgije, administrator i jedan od utemeljitelja Međunarodnog esperantskog arhiva (Internacia Espranto-Arkivo, IEA, www.iespa.eu), neprofitne udruge čiji su ciljevi slični ciljevima DEC-a, koji već duže vrijeme s IEA održava suradničke odnose. Tijekom posjeta i boravka u DEC-u, obavljeni su razgovori o budućoj suradnji te razmjena duplikata, čime su obje zbirke dobile obilje novog materijala. DEC je ovom prilikom obogatio svoju zbirku velikim brojem kompletnih godišta raznih vrijednih časopisa i knjiga. DEC je također svojim dopisom od 4. listopada podržao nastojanja IEA-a da esperanto zaštiti kao nematerijalno kulturno dobro Flandrije, stavivši im na rapolaganje potrebnu dokumentaciju o procesu i ishodu zaštite esperanta u Hrvatskoj.
Ove godine obilježava se 110. obljetnica objave esperantskog prijevoda djela „Ispovijest” Milke Pogačić, koje je prevela i 1913. objavila učiteljica Antonija Jozičić iz Hrvatske Kostajnice. Istraživanjima je potvrđeno da je ovo izdanje poslužilo za prijevod djela na kineski jezik (1931.), a „Ispovijest” (Konfeso) smatra se prvim djelom iz hrvatske književnosti objavljenim na kineskom. Informacija o tome nalazi se i na službenim stranicama Grada Hrvatske Kostajnice: hrvatska-kostajnica.hr/o-gradu/povijest/prvi-kontakti-hrvatske-i-kineske-knjizevnosti/
Još u svibnju 2022., na poziv Vladimira Dujnića, člana Uprave Hrvatskog saveza za esperanto, tajnik Dokumentacijskog esperantskog centra Josip Pleadin posjetio je Hrvatsku Kostajnicu, razgledo ostavštinu Antonije Jozičić i njene obitelji koja se čuva kao zasebna zbirka u nekadašnjoj Građanskoj učioni te razgovarao s njenom nasljednicom Milkicom Lukić. Tada je rođena ideja o postavljanju spomen-ploče ovoj zaslužnoj kulturnoj i javnoj djelatnici te jednoj od najzaslužnijih esperantskih aktivistica s početka 20. stoljeća u Hrvatskoj.
Dana 13. rujna 2023., Dokumentacijski esperantski centar je uputio prijedlog za postavljanje spomen-ploče gradonačelniku Hrvatske Kostajnice, gospodinu Daliboru Bišćanu. Budući da bivša Građanska učiona u Ulici Vladimira Nazora br. 8, na kojoj je predloženo postavljanje ovog obilježja, još uvijek nije u potpunosti obnovljena, ali je dijelom kulturno-povijesne cjeline grada Hrvatske Kostajnice te upisana u Registar kulturnih dobara pod brojem Z-5330, istoga dana upućen je upit o mogućnosti postavljanja spomen-ploče nadležnom Konzervatorskom odjelu u Sisku, koji je 21. rujna donio stručno mišljenje. Kopija stručnog mišljenja poslana je 3. listopada elektroničkom poštom uredu gradonačelnika Bišćana, ali začuđuje činjenica da do ovog trenutka nema nikakvog odgovora, iako je u dopisu Dokumentacijskog esperantskog centra navedeno da je, ukoliko Grad Hrvatska Kostajnica nema planirana sredstva za ovu namjenu, DEC u suradnji s Hrvatskim savezom za esperanto spreman financirati troškove postavljanja ploče.
Kako je ime Antonije Jozičić vrlo značajno za esperanto u Hrvatskoj, članovi Hrvatskog saveza za esperanto su pod vodstvom Faruka Islamovića 14. listopada organizirali izlet u Hrvatsku Kostajnicu (esperanto.hr/wp/izlet-u-hrvatsku-kostajnicu-2/). Brojnost esperantista u gradu i njihovo zanimanje za ostavštinu Antonije Jozičić nisu mogli proći nezamijećeno pa se nadamo da će njihov dolazak biti poticaj da se o prijedlogu DEC-a u Hrvatskoj Kostajnici donese pozitivan zaključak, tim više što je tradicija esperanta u Hrvatskoj od 2019. zaštićena kao nematerijalno kulturno dobro broj Z-7298.
Sredinom svibnja 2023., Agencija za mobilnost i programe Europske Unije (AMPEU) iz Zagreba, obavijestila je Dokumetnacijski esperantski centar o prihvaćanju Erasmus+ projekta 2023-1-HR01-KA122-ADU-000141190 (European Horizons for Growt - Europski horizonti rasta). Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava u iznosu od =13.145,00 eura, predsjednik DEC-a Zdravko Seleš potpisao je 12. lipnja, a ravnateljica AMPEU-a mr. sc. Antonija Gladović 19. lipnja. Projekt se odnosi na obrazovanje odraslih, a predviđeno je sedam mobilnosti te pozivnje jednog stručnjaka u Hrvatsku. Ciljevi projekta su jačanje vještina za osoblje i nastavnike, stjecanje dopunskih vještina za osobni razvoj i međunarodno umrežavanje organizacije.
Tijekom ljeta ostvarene u dvije od sedam planiranih mobilnosti. U srpnju i kolovozu Grozdana Grubišić-Popović sudjelovala je na seminaru „Migracije - zajednički tijek ljudskih vrijednosti”, koji je održan u Torinu (Italija), a u listopadu je Josip Pleadin sudjelovao na međunarodnom seminaru o društvenim mrežama i ljudskom ponašanju, koji je održan na Filološkom fakultetu Sveučilišta u Sevilli (Španjolska). Projekt traje 18 mjeseci i završava 30. studenoga 2024.
Drugi kandidirani DEC-ov projekt nalazi se na rezervnoj listi, a o njegovom eventualnom prihvaćanju, odluka AMPEU-a očekuje se do sredine prosinca 2023.
Krovne organizacije hrvatskih i mađarskih esperantista (Hrvatski savez za esperanto i Mađarski esperantski savez), tijekom 10. kongresa hrvatskih esperantista u Bjelovaru 2011. potpisali su sporazum o partnerskoj suradnji. Iako je suradnja dvaju saveza i njihovih članova uvijek bila plodna i uspješna, na postojanje sporazuma upozorio je Dokumentacijski esperantski centar, kako bi se suradnja organizacija ovih dviju susjednih zemalja još više produbila. Predsjednik Hrvatskog saveza za esperanto Anto Mlinar, predsjednica Mađarskog esperantskog saveza Gyöngyi Mézes i tajnik dokumentacijskog esperantskog centra Josip Pleadin prvi puta su se neslužbeno sastali tijekom 108. svjetskog kongresa esperantista u Torinu u kolovozu o.g. Nakon toga je esperantski centar bio domaćin delegacije Mađarskog esperantskog saveza od 22. do Dokumentacijski 24. rujna. Službeni sastanak delegacije Hrvatskog saveza za esperanto i Mađarskog esperantskog saveza održan je u restoranu „Coner” u Jabučeti 23. rujna. Sastanku su s hrvatske strane nazočili Anto Mlinar, Ankica Jagnjić i Josip Pleadin, a s mađarske strane Gyöngyi Mézes i Géza Felső te su dogovoreni koraci za produbljenje suradnje već u ovoj godini.
Nakon što je tijekom 11. kongresa hrvatskih esperantista zaokružio ponudu svojih aktivnosti, Dokumentacijski esperantski centar je objavio 1000 primjeraka reklamnog prospekta, prvenstveno za potrebe distribucije na štandu tijekom Esperantskog sajma na 108. svjetskom kongresu esperantista u Torinu (između 29. srpnja i 5. kolovoza 2023). Letak možete skinuti ovdje, a papirni primjerak zatražite na dec.kroatio@gmail.com
Sredinom 2023. godine, Dokumentacijski esperantski centar objavio je knjigu „Aliaj pordoj malfermiĝas...” (Druga se vrata otvaraju), koja sadrži 9 priča za djecu izraelske autorice Luize Carol, originalno napisanih na esperantu. O svome radu i najnovijoj knjizi, Luiza Carol je čitateljima govorila u kratkom filmu koji možete vidjeti ovdje.
HR 
EO