Autor: admin

Na rođendan najznačajnije hrvatske književnice Ivane Brlić-Mažuranić, 18. travnja 2023. u „Ivaninoj kući bajke” u Ogulinu predstavljen je najnoviji prijevod „Priča iz davnine”. Radi se o prijevodu na međunarodni jezik esperanto u izdanju đurđevačkog Dokumentacijskog esperantskog centra (DEC) i o knjizi koja je gotovo u potpunosti realizirana od đurđevačkih stvaratelja. Naime, nakon što je još 1989. za esperantski časopis za književnost i kulturu „Koko”, kojeg je izdavao tadašnji đurđevački Esperantski klub „Picok” (Koko), Zdravko Seleš preveo „Šumu Striborovu”, on je za ovo izdanje preveo još dvije bajke, a četiri je preveo voditelj projekta Josip Pleadin, koji je u svojim istraživanjima esperantske povijesti našao i davni prijevod „Jagora” bračnog para Ante i Milice Gropuzzo iz Rijeke. 

Knjiga je opremljena i pogovorom Božice Jelušić, koji je također iz priloga časopisa „Koko”, za koji je tada ilustracije napravio Zdravko Šabarić, a za ovo izdanje ilustracije su pripremili učenici Osnovne škole Đurđevac, pod vodstvom Sanje Flajs Vidaković i Zorana Vidakovića, koje je za knjigu fotografirao ravnatelj Danijel Domišljanović.

U Ogulinu se na predstavljanju ovog vrijedog izdanja pojavio pun autobus esperantista i suradnika iz Đurđevca, Bjelovara, Nove Rače i Zagreba te predstavnici Esperantskog društva Rijeka, koje je, uz Grad Ogulin, sufinanciralo knjigu. Nakon uvodnih pozdrava voditeljice „Ivanine kuće bajke” Tihane Turković i ogulinskog gradonačelnika Dalibora Domitrovića, predstavljanje su preuzeli Josip Pleadin, koji je nazočne upoznao s pričom o nastanku i sudionicima u projektu, Božica Jelušić, koja je govorila o Ivani Brlić-Mažuranić iz nove vizure, ostavljući susret s tekstom u knjizi za poseban doživljaj te Zdravko Seleš, koji je pročitao svoju pjesmu „Našoj baki Ivani”, objavljenu 1991. u dvojezičnoj pjesničkoj zbirci „Noćnik/Noktulo” i esperantsku i hrvatsku verziju odlomka iz „Šume Striborove”. „Šuma Striborova” bila je i završni momenat predstavljanja: nju je u jednoj sceni pred publiku donijela grupa malih glumaca iz Bjelovarskog kazališta, koje je upravo nedavno predstavu premijerno izvelo u Bjelovaru. 

U predstavljnju je spomenut i esperantski prijevod „Čudnovatih zgoda Šegrta Hlapića”, koji je vjerojatno najbolje pokazao vrijednost esperanta kao jezika mosta za hrvatsku kulturu. Naime, tradicija esperanta u Hrvatskoj 2019. godine proglašen je nematerijalnim kulturnim dobrom, a „Hlapić” je preko esperanta preveden na japanski, bengalski, kineski, perzijski, vijetnamski i korejski. Kako će i „Priče iz davnine” na esperantu otputovati širom svijeta, nadamo se de će se ljepota bajki naše bake Ivane vratiti do Đurđevca i Ogulina u nekom egzotičnom prijevodu.

(Zdravko Seleš)

Od početka travnja u Dokumentacijskom esperantskom centru (DEC) u Đurđevcu radi 22-godišnja Yentl-Rose Hemelrijk, nizozemska volonterka sa stalnim mjestom boravka u Toulouseu (Francuska). Esperanto je počela učiti 2022. u Esperantskom kulturnom centru u Toulouseu te se prijavila za volontiranje u okviru francuske volonterske službe „Sevice Civique”. Nakon šestomjesečnog staža u Francuskoj prihvatila je petomjesečni volonterski staž u Hrvatskoj. Na svom novom radnom mjestu uglavnom radi na katalogiziranju knjižnog i arhivskog materijala te skeniranju fotografija, a bit će i u organizacijskom timu 11. kongresa hrvatskih esperantista, koji će se u Đurđevcu održati od 30. lipnja do 2. srpnja u organizaciji DEC-a. Svoje slobodno vrijeme koristi za upoznavanje Hrvatske i za učenje hrvatskog jezika. Govori nizozemski, francuski, španjolski, engleski i esperanto. Izuzetno se zanima za crtanje i likovnu umjetnost, obilazi izložbe i priprema se za ilustriranje novih esperantskih knjiga koje će izaći u izdanju DEC-a. U Đurđevcu će boraviti do kraja kolovoza 2023., a za 2024. godinu DEC se kandidirao za prihvat dva nova volontera iz Toulousea i Strasbourga. Svaki volonter tijekom svoga stažiranja odradit će oko 500 radnih sati, čime su uvelike povećava efikasnost djelovanja DEC-a.

Osim arhivske djelatnosti, Dokumentacijski esperantski centar već je godinama i jedan od aktivnih nakladnika. Tijekom prva tri mjeseca ove godine ostvario je zavidne nakladničke rezultate, objavivši čak četiri nova naslova, dva na esperantu, a dva na hrvatskom jeziku.

U siječnju je objavljena knjiga Stanislava Sobote „Krivci i pravci ili Priče iz Kalinovca”, koja obrađuje prošlost sela Kalinovca. Knjigu je svojim crtežima obogatio Branko Antun Bačić, a ilustraciju na naslovnici nacrtala Keti Golubić.

U veljači je objavljena knjiga „Svjetlana − Rakonto pri nekutima infanaĝo” splitske autorice Luce Cetinić u prijevodu Josipa Pleadina. Suizdavač knjige je Društvo za esperanto „Split”, prijevod je financirala Udruga predavača esperanta iz Zagreba, a izdanje Splitsko-dalmatinska županija.

U ožujku je izdan esperantski prijevod „Priča iz davnine” (Pratempaj rakontoj) Ivane Brlić-Mažuranić u prijevodu Zdravka Seleša, Josipa Pleadina i Ante i Milice Gropuzzo. Pogovor je napisala Božica Jelušić, a knjigu su ilustrirali učenici Osnovne škole Đurđevac pod mentorstvom Sanje Flajs Vidaković i Zorana Vidakovića, dok je njihove radove fotografirao Danijel Domišljanović. Sunakladnik knjige je Esperanto društvo Rijeka, a spoznori Grad Ogulin i Esperanto društvo Rijeka. Knjiga je promovirana 18. travnja 2023. godine u Ogulinu, u Ivaninoj kući bajke.

Zadnja iz tiska je izašla knjiga Slavka Gračana „Kalnovečki vremeplov”, kratka monografija sela Kalinovca na hrvatskom jeziku. Knjigu su sponzorirali Općina Kalinovac, Poljoprivredna zadruga Kalinovac, Veterinarska stanica Đurđevac i Tomislav Gračan. Naslovnicu je ilustrirao slikar Zlatko Kirinec, a sva četiri izdanja je tehnički i grafički opremio Josip Pleadin.

Đurđica i Berislav Jagustin iz Pleternice, kćerka i unuk esperantiste Petra Levara (1907-1987) iz Kalinovca, 9. veljače 2023. posjetili su Dokumetnacijski esperantski centar i tom prilikom u trajno vlasništvo DEC-a predali osobne dokumente i fotografije Petra Levara.

Ovih dana u Osnovnoj školi Pavleka Miškine u Zagrebu postavljena je izložba pod nazivom „Moja prva početnica”, na kojoj je prikazano oko 140 početnice iz 44 zemlje za učenje oko 70 jezika. Početnice je za izložbu ustupio Dokumentacijki esperantski centar na inicijativu učiteljice Nataše Dorosulić, koja je izložbu postavila uz pomoć učenika škole. Izložba je postavljena uz međunarodni Dan materinjeg jezika i moći će se vidjeti do 21. veljače.

Ovih dana Zdravku Selešu, predsjedniku Dokumentacijskog esperantkog centra, iz Poljske je stiglo još jedno priznanje za književni rad, koje mu je dodijeljeno za originalnu esperantsku priču „Sreća esperantskog fanatika” (Feliĉo de Esperanta fanatikulo). Autor je priču poslao na 12. književni natječaj pod nazivom „Esperanto povezuje ljude. Što je za mene sreća?”, koji su povodom Bjalistočkih Zamenhofovovih dana (9. do 11. prosinca 2022.) a pod pokroviteljstvom gradonačelnika  Białystoka zajednički organizirali Bjalistočko esperantsko društvo i Podlahijska knjižnica Łukasz Górnicki. Priča je objavljena u godišnjaku „Bjalistokaj kajeroj” broj 12 između 23 izabrane priče koje su pristigle na natječaj. 

Čestitamo!

Uprava Hrvatskog saveza za esperanto na svojoj sjednici održanoj 4. prosinca 2022. godine, donijela je odluku o održavanju 11. kongresa hrvatskih esperantista u Đurđevcu 2023. godine, prihvativši sve prijedloge navedene u kandidaturi Dokumetnacijskog esperantskog centra za organizatora kongresa.

Dokumentacijski eperantski centar donio je odluku da se kongres održi od 30. lipnja do 2. srpnja 2023. godine.

Na inicijativu Dokumentacijskog esperantskog centra iz studenoga 2021. godine i uz suradnju Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode, Gradski ured za prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet obnovio je spomen-ploču podignutu u čast „Kroata Esperantisto”, prvog esperantskog časopisa u Hrvatskoj, koja se nalazi u Zagrebu, na Trgu kralja Tomislava 21. Ploču je u bronci izradio poznati hrvatski kipar Vinko Fabris, a postavio ju je Zagrebački esperantski savez u travnju 1990. Već više godine ploča je bila u derutnom i korodiranom stanju pa su esperantisti tražili načina da je obnove. Budući da se ploča nalazi u povijesnom dijelu grada koji je zaštićen kao cjelina, inicijativa DEC-a bila je prihvaćena, a ploča je obnovljena. Restauracija je obavljena u Ljevaonici Ujević, a na svoje mjesto ploča je vraćena povodom Zamenhofovog dana, 15. prosinca 2022. godine.

Dokumentacijski esperantski centar (DEC), nacionalni esperantski arhiv u Hrvatskoj, sredinom studenoga 2022. završio je važan projekt digitalizacije časopia „Konkordo” (1924-1928), „Balkana Konkordo” (1931) i „La Suda stelo” (1932-1973) sa oko 4200 stranica sadržaja. Time je DEC započeo realizaciju digitalizacije raritetnih izdanja iz svoje zbirke u cilju njihovog očuvanja i promocije, što je kao prioritetni cilj spomenuto već u statutu DEC-a iz 2010. godine.

U siječnju 2022., DEC je poslao projekt digitalizacije na natječaj hrvatskog Ministarstva kulture i medija. DEC se rukovodio argumentom da se radi o najvažnijoj esperantskoj periodici koja je izlazila na području Hrvatske. Budući da je već ranije Austrijska Nacionalna Bibioteka digitalizirala prvi hrvatski esperantski časopis „Kroata Esperantisto”, nastavak digitalizacije drugih časopisa bio je prirodni slijed za očuvanje vrijednih materijala. U DEC-u se nalaze najkompletnija godišta tih časopisa, uključujući i cenzurirane, konfiscirane i vrlo rijetke brojeve, koji nedostaju u drugim zbirkama. Ministarstvo je odobrilo projekt u okvriu zaštite „tradicije esperanta” kao nematerijalnog kulturnog dobra Hrvatske broj Z-7298, koje je proglašeno 2019. godine.

Ministarstvo je projektu odobrilo polovinu potrebnih sredstava, dok je drugu polovinu odobrila fondacija Esperantic Studies Foundation (ESF) iz Sjedinjenih američkih država. Odgovarajući ugovor s Ministarstvom potpisan je 23. lipnja 2022. Godišta spomenutih časopisa predana su početkom kolovoza 2022. godine tvrtki Point d.o.o. u Varaždinu, koja se profesionalno bavi digitalizacijom. Projekt je ispred DEC-a vodio Josip Pleadin, a ispred tvrtke Point d.o.o. Danko Tkalec. O izvršenim radovima svoje je pozitivno mišljenje Ministarstvu dostavio i Konzervatorski odjel iz Bjelovara, regionalna institucija nadležna za očuvanje i zaštitu kulturnih vrednota.

Ostvarenjem projekta omogućeno je korištenje digitaliziranih materijala na daljinu, bez potrebe fizičkog dolaska u arhive. S druge strane, tako se štite originalni tiskani časopisi, koji su zbog čestog korištenje trebali hitnu zaštitu i očuvanje. Prednost završenog projekta je također i u tome, što su digitalizirani časopisi dostupni u formatima PDF (što prikazuje njihov stvarni izgled) i OCR (što omogućava pretraživnje teksta). To umnogome olakšava rad na njihovom proučavanju.

Od sredine studenoga 2022. digitalizirane zbirke su javno dostupne na:
https://library.foi.hr/zbirka/dechr

Spomenimo također da je časopis „Kroata Eperantisto” detaljno proučio član DEC-a, prof dr. Velimir Piškorec u svojoj hrvatskoj studiji „Naĝu, naĝu ŝipo mia ‒ prvi hrvatski esperantski časopis Kroata Esperantisto (1909-1911)”, objavljenoj u knjizi „Jezik i medij ‒ jedan jezik: više svjetova”, 2006, str. 563-574. Časopis „La Suda Stelo” analitički je obradio Josip Pleadin u svom esperantskom tekstu „Kritika analizo de la revuo La Suda Stelo”, objavljenom u knjizi „Instrui Dokumenti Organizi: fest-libro por la 80a naskiĝ-tago de Claude Gacond”, 2011, str. 317-328.

Vrijedno je spomena i to, da časopis „Konkordo” ne posjeduje ni Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, koja je glavno mjesto čuvanja tiskanih materijala iz cijele zemlje.

Devetnaesti studenoga 2022. godine, Josip Pleadin preuzeo je zadnji dio materijala istaknute 98-godišnje esperantske spisateljice i prevoditeljice Zore Heide, posjetivši je u Domu za starije osobe u Zagrebu. Radi se o sedam kutija materijala, od kojih su najznačajniji njezini neobjavljeni originalni rukopisi, prijevodi više djela iz hrvatske književnosti, fotografije i zabilješke za kompletiranje njezine bibliografije.