Ove godine obilježava se 110. obljetnica objave esperantskog prijevoda djela „Ispovijest” Milke Pogačić, koje je prevela i 1913. objavila učiteljica Antonija Jozičić iz Hrvatske Kostajnice. Istraživanjima je potvrđeno da je ovo izdanje poslužilo za prijevod djela na kineski jezik (1931.), a „Ispovijest” (Konfeso) smatra se prvim djelom iz hrvatske književnosti objavljenim na kineskom. Informacija o tome nalazi se i na službenim stranicama Grada Hrvatske Kostajnice: hrvatska-kostajnica.hr/o-gradu/povijest/prvi-kontakti-hrvatske-i-kineske-knjizevnosti/

Još u svibnju 2022., na poziv Vladimira Dujnića, člana Uprave Hrvatskog saveza za esperanto,  tajnik Dokumentacijskog esperantskog centra Josip Pleadin posjetio je Hrvatsku Kostajnicu, razgledo ostavštinu Antonije Jozičić i njene obitelji koja se čuva kao zasebna zbirka u nekadašnjoj Građanskoj učioni te razgovarao s njenom nasljednicom Milkicom Lukić. Tada je rođena ideja o postavljanju spomen-ploče ovoj zaslužnoj kulturnoj i javnoj djelatnici te jednoj od najzaslužnijih esperantskih aktivistica s početka 20. stoljeća u Hrvatskoj. 

Dana 13. rujna 2023., Dokumentacijski esperantski centar  je uputio prijedlog za postavljanje spomen-ploče gradonačelniku Hrvatske Kostajnice, gospodinu Daliboru Bišćanu. Budući da bivša Građanska učiona u Ulici Vladimira Nazora br. 8, na kojoj je predloženo postavljanje ovog obilježja, još uvijek nije u potpunosti obnovljena, ali je dijelom kulturno-povijesne cjeline grada Hrvatske Kostajnice te upisana u Registar kulturnih dobara pod brojem Z-5330, istoga dana upućen je upit o mogućnosti postavljanja spomen-ploče nadležnom Konzervatorskom odjelu u Sisku, koji je 21. rujna donio stručno mišljenje. Kopija stručnog mišljenja poslana je 3. listopada elektroničkom poštom uredu gradonačelnika Bišćana, ali začuđuje činjenica da do ovog trenutka nema nikakvog odgovora, iako je u dopisu Dokumentacijskog esperantskog centra navedeno da je, ukoliko Grad Hrvatska Kostajnica nema planirana sredstva za ovu namjenu, DEC u suradnji s Hrvatskim savezom za esperanto spreman financirati troškove postavljanja ploče.

Kako je ime Antonije Jozičić vrlo značajno za esperanto u Hrvatskoj, članovi Hrvatskog saveza za esperanto su pod vodstvom Faruka Islamovića 14. listopada organizirali izlet u Hrvatsku Kostajnicu (esperanto.hr/wp/izlet-u-hrvatsku-kostajnicu-2/). Brojnost esperantista u gradu i njihovo zanimanje za ostavštinu Antonije Jozičić nisu mogli proći nezamijećeno pa se nadamo da će njihov dolazak biti poticaj da se o prijedlogu DEC-a u Hrvatskoj Kostajnici donese pozitivan zaključak, tim više što je tradicija esperanta u Hrvatskoj od 2019. zaštićena kao nematerijalno kulturno dobro broj Z-7298.