Mjesec: travanj 2023.

Na rođendan najznačajnije hrvatske književnice Ivane Brlić-Mažuranić, 18. travnja 2023. u „Ivaninoj kući bajke” u Ogulinu predstavljen je najnoviji prijevod „Priča iz davnine”. Radi se o prijevodu na međunarodni jezik esperanto u izdanju đurđevačkog Dokumentacijskog esperantskog centra (DEC) i o knjizi koja je gotovo u potpunosti realizirana od đurđevačkih stvaratelja. Naime, nakon što je još 1989. za esperantski časopis za književnost i kulturu „Koko”, kojeg je izdavao tadašnji đurđevački Esperantski klub „Picok” (Koko), Zdravko Seleš preveo „Šumu Striborovu”, on je za ovo izdanje preveo još dvije bajke, a četiri je preveo voditelj projekta Josip Pleadin, koji je u svojim istraživanjima esperantske povijesti našao i davni prijevod „Jagora” bračnog para Ante i Milice Gropuzzo iz Rijeke. 

Knjiga je opremljena i pogovorom Božice Jelušić, koji je također iz priloga časopisa „Koko”, za koji je tada ilustracije napravio Zdravko Šabarić, a za ovo izdanje ilustracije su pripremili učenici Osnovne škole Đurđevac, pod vodstvom Sanje Flajs Vidaković i Zorana Vidakovića, koje je za knjigu fotografirao ravnatelj Danijel Domišljanović.

U Ogulinu se na predstavljanju ovog vrijedog izdanja pojavio pun autobus esperantista i suradnika iz Đurđevca, Bjelovara, Nove Rače i Zagreba te predstavnici Esperantskog društva Rijeka, koje je, uz Grad Ogulin, sufinanciralo knjigu. Nakon uvodnih pozdrava voditeljice „Ivanine kuće bajke” Tihane Turković i ogulinskog gradonačelnika Dalibora Domitrovića, predstavljanje su preuzeli Josip Pleadin, koji je nazočne upoznao s pričom o nastanku i sudionicima u projektu, Božica Jelušić, koja je govorila o Ivani Brlić-Mažuranić iz nove vizure, ostavljući susret s tekstom u knjizi za poseban doživljaj te Zdravko Seleš, koji je pročitao svoju pjesmu „Našoj baki Ivani”, objavljenu 1991. u dvojezičnoj pjesničkoj zbirci „Noćnik/Noktulo” i esperantsku i hrvatsku verziju odlomka iz „Šume Striborove”. „Šuma Striborova” bila je i završni momenat predstavljanja: nju je u jednoj sceni pred publiku donijela grupa malih glumaca iz Bjelovarskog kazališta, koje je upravo nedavno predstavu premijerno izvelo u Bjelovaru. 

U predstavljnju je spomenut i esperantski prijevod „Čudnovatih zgoda Šegrta Hlapića”, koji je vjerojatno najbolje pokazao vrijednost esperanta kao jezika mosta za hrvatsku kulturu. Naime, tradicija esperanta u Hrvatskoj 2019. godine proglašen je nematerijalnim kulturnim dobrom, a „Hlapić” je preko esperanta preveden na japanski, bengalski, kineski, perzijski, vijetnamski i korejski. Kako će i „Priče iz davnine” na esperantu otputovati širom svijeta, nadamo se de će se ljepota bajki naše bake Ivane vratiti do Đurđevca i Ogulina u nekom egzotičnom prijevodu.

(Zdravko Seleš)

Od početka travnja u Dokumentacijskom esperantskom centru (DEC) u Đurđevcu radi 22-godišnja Yentl-Rose Hemelrijk, nizozemska volonterka sa stalnim mjestom boravka u Toulouseu (Francuska). Esperanto je počela učiti 2022. u Esperantskom kulturnom centru u Toulouseu te se prijavila za volontiranje u okviru francuske volonterske službe „Sevice Civique”. Nakon šestomjesečnog staža u Francuskoj prihvatila je petomjesečni volonterski staž u Hrvatskoj. Na svom novom radnom mjestu uglavnom radi na katalogiziranju knjižnog i arhivskog materijala te skeniranju fotografija, a bit će i u organizacijskom timu 11. kongresa hrvatskih esperantista, koji će se u Đurđevcu održati od 30. lipnja do 2. srpnja u organizaciji DEC-a. Svoje slobodno vrijeme koristi za upoznavanje Hrvatske i za učenje hrvatskog jezika. Govori nizozemski, francuski, španjolski, engleski i esperanto. Izuzetno se zanima za crtanje i likovnu umjetnost, obilazi izložbe i priprema se za ilustriranje novih esperantskih knjiga koje će izaći u izdanju DEC-a. U Đurđevcu će boraviti do kraja kolovoza 2023., a za 2024. godinu DEC se kandidirao za prihvat dva nova volontera iz Toulousea i Strasbourga. Svaki volonter tijekom svoga stažiranja odradit će oko 500 radnih sati, čime su uvelike povećava efikasnost djelovanja DEC-a.

Osim arhivske djelatnosti, Dokumentacijski esperantski centar već je godinama i jedan od aktivnih nakladnika. Tijekom prva tri mjeseca ove godine ostvario je zavidne nakladničke rezultate, objavivši čak četiri nova naslova, dva na esperantu, a dva na hrvatskom jeziku.

U siječnju je objavljena knjiga Stanislava Sobote „Krivci i pravci ili Priče iz Kalinovca”, koja obrađuje prošlost sela Kalinovca. Knjigu je svojim crtežima obogatio Branko Antun Bačić, a ilustraciju na naslovnici nacrtala Keti Golubić.

U veljači je objavljena knjiga „Svjetlana − Rakonto pri nekutima infanaĝo” splitske autorice Luce Cetinić u prijevodu Josipa Pleadina. Suizdavač knjige je Društvo za esperanto „Split”, prijevod je financirala Udruga predavača esperanta iz Zagreba, a izdanje Splitsko-dalmatinska županija.

U ožujku je izdan esperantski prijevod „Priča iz davnine” (Pratempaj rakontoj) Ivane Brlić-Mažuranić u prijevodu Zdravka Seleša, Josipa Pleadina i Ante i Milice Gropuzzo. Pogovor je napisala Božica Jelušić, a knjigu su ilustrirali učenici Osnovne škole Đurđevac pod mentorstvom Sanje Flajs Vidaković i Zorana Vidakovića, dok je njihove radove fotografirao Danijel Domišljanović. Sunakladnik knjige je Esperanto društvo Rijeka, a spoznori Grad Ogulin i Esperanto društvo Rijeka. Knjiga je promovirana 18. travnja 2023. godine u Ogulinu, u Ivaninoj kući bajke.

Zadnja iz tiska je izašla knjiga Slavka Gračana „Kalnovečki vremeplov”, kratka monografija sela Kalinovca na hrvatskom jeziku. Knjigu su sponzorirali Općina Kalinovac, Poljoprivredna zadruga Kalinovac, Veterinarska stanica Đurđevac i Tomislav Gračan. Naslovnicu je ilustrirao slikar Zlatko Kirinec, a sva četiri izdanja je tehnički i grafički opremio Josip Pleadin.

Đurđica i Berislav Jagustin iz Pleternice, kćerka i unuk esperantiste Petra Levara (1907-1987) iz Kalinovca, 9. veljače 2023. posjetili su Dokumetnacijski esperantski centar i tom prilikom u trajno vlasništvo DEC-a predali osobne dokumente i fotografije Petra Levara.