Novosti

Dokumentacijski esperantski centar je s Hrvatskom autorskom agencijom iz Zagreba, koja zastupa Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti kao nositelja prava za djela znamenitog hrvatskog književnika Miroslava Krleže, 22. rujna 2023. godine, sklopio ugovor o autorskim pravima za objavu romana „Banket u Blitvi” na esperantu. Osnovni prijevod je još 2015. godine napravio Tomasz Chmielik preko njemačkog i poljskog izdanja te je rukopis pohranio u Dokumentacijskom esperantskom centru, dok će usporedbu s originalom uraditi Josip Pleadin tijekom narednih mjeseci. Objava romana koji ima oko 700 stranica planira se 2024. godine u seriji „Sjever-Jug”.

U drugoj polovici rujna 2023. Dokumentacijski esperantski centar posjetio je Marc Vanden Bempt (eo.wikipedia.org/wiki/Marc_Vanden_Bempt) iz Belgije, administrator i jedan od utemeljitelja Međunarodnog esperantskog arhiva (Internacia Espranto-Arkivo, IEA, www.iespa.eu), neprofitne udruge čiji su ciljevi slični ciljevima DEC-a, koji već duže vrijeme s IEA održava suradničke odnose. Tijekom posjeta i boravka u DEC-u, obavljeni su razgovori o budućoj suradnji te razmjena duplikata, čime su obje zbirke dobile obilje novog materijala. DEC je ovom prilikom obogatio svoju zbirku velikim brojem kompletnih godišta raznih vrijednih časopisa i knjiga. DEC je također svojim dopisom od 4. listopada podržao nastojanja IEA-a da esperanto zaštiti kao nematerijalno kulturno dobro Flandrije, stavivši im na rapolaganje potrebnu dokumentaciju o procesu i ishodu zaštite esperanta u Hrvatskoj.

Ove godine obilježava se 110. obljetnica objave esperantskog prijevoda djela „Ispovijest” Milke Pogačić, koje je prevela i 1913. objavila učiteljica Antonija Jozičić iz Hrvatske Kostajnice. Istraživanjima je potvrđeno da je ovo izdanje poslužilo za prijevod djela na kineski jezik (1931.), a „Ispovijest” (Konfeso) smatra se prvim djelom iz hrvatske književnosti objavljenim na kineskom. Informacija o tome nalazi se i na službenim stranicama Grada Hrvatske Kostajnice: hrvatska-kostajnica.hr/o-gradu/povijest/prvi-kontakti-hrvatske-i-kineske-knjizevnosti/

Još u svibnju 2022., na poziv Vladimira Dujnića, člana Uprave Hrvatskog saveza za esperanto,  tajnik Dokumentacijskog esperantskog centra Josip Pleadin posjetio je Hrvatsku Kostajnicu, razgledo ostavštinu Antonije Jozičić i njene obitelji koja se čuva kao zasebna zbirka u nekadašnjoj Građanskoj učioni te razgovarao s njenom nasljednicom Milkicom Lukić. Tada je rođena ideja o postavljanju spomen-ploče ovoj zaslužnoj kulturnoj i javnoj djelatnici te jednoj od najzaslužnijih esperantskih aktivistica s početka 20. stoljeća u Hrvatskoj. 

Dana 13. rujna 2023., Dokumentacijski esperantski centar  je uputio prijedlog za postavljanje spomen-ploče gradonačelniku Hrvatske Kostajnice, gospodinu Daliboru Bišćanu. Budući da bivša Građanska učiona u Ulici Vladimira Nazora br. 8, na kojoj je predloženo postavljanje ovog obilježja, još uvijek nije u potpunosti obnovljena, ali je dijelom kulturno-povijesne cjeline grada Hrvatske Kostajnice te upisana u Registar kulturnih dobara pod brojem Z-5330, istoga dana upućen je upit o mogućnosti postavljanja spomen-ploče nadležnom Konzervatorskom odjelu u Sisku, koji je 21. rujna donio stručno mišljenje. Kopija stručnog mišljenja poslana je 3. listopada elektroničkom poštom uredu gradonačelnika Bišćana, ali začuđuje činjenica da do ovog trenutka nema nikakvog odgovora, iako je u dopisu Dokumentacijskog esperantskog centra navedeno da je, ukoliko Grad Hrvatska Kostajnica nema planirana sredstva za ovu namjenu, DEC u suradnji s Hrvatskim savezom za esperanto spreman financirati troškove postavljanja ploče.

Kako je ime Antonije Jozičić vrlo značajno za esperanto u Hrvatskoj, članovi Hrvatskog saveza za esperanto su pod vodstvom Faruka Islamovića 14. listopada organizirali izlet u Hrvatsku Kostajnicu (esperanto.hr/wp/izlet-u-hrvatsku-kostajnicu-2/). Brojnost esperantista u gradu i njihovo zanimanje za ostavštinu Antonije Jozičić nisu mogli proći nezamijećeno pa se nadamo da će njihov dolazak biti poticaj da se o prijedlogu DEC-a u Hrvatskoj Kostajnici donese pozitivan zaključak, tim više što je tradicija esperanta u Hrvatskoj od 2019. zaštićena kao nematerijalno kulturno dobro broj Z-7298.

Sredinom svibnja 2023., Agencija za mobilnost i programe Europske Unije (AMPEU) iz Zagreba, obavijestila je Dokumetnacijski esperantski centar o prihvaćanju Erasmus+ projekta 2023-1-HR01-KA122-ADU-000141190 (European Horizons for Growt - Europski horizonti rasta). Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava u iznosu od =13.145,00 eura, predsjednik DEC-a Zdravko Seleš potpisao je 12. lipnja, a ravnateljica AMPEU-a mr. sc. Antonija Gladović 19. lipnja. Projekt se odnosi na obrazovanje odraslih, a predviđeno je sedam mobilnosti te pozivnje jednog stručnjaka u Hrvatsku. Ciljevi projekta su jačanje vještina za osoblje i nastavnike,   stjecanje dopunskih vještina za osobni razvoj i međunarodno umrežavanje organizacije.

Tijekom ljeta ostvarene u dvije od sedam planiranih mobilnosti. U srpnju i kolovozu Grozdana Grubišić-Popović sudjelovala je na seminaru „Migracije - zajednički tijek ljudskih vrijednosti”, koji je održan u Torinu (Italija), a u listopadu je Josip Pleadin sudjelovao na međunarodnom seminaru o društvenim mrežama i ljudskom ponašanju, koji je održan na Filološkom fakultetu Sveučilišta u Sevilli (Španjolska). Projekt traje 18 mjeseci i završava 30. studenoga 2024.

Drugi kandidirani DEC-ov projekt nalazi se na rezervnoj listi, a o njegovom eventualnom prihvaćanju, odluka AMPEU-a očekuje se do sredine prosinca 2023.

Krovne organizacije hrvatskih i mađarskih esperantista (Hrvatski savez za esperanto i Mađarski esperantski savez), tijekom 10. kongresa hrvatskih esperantista u Bjelovaru 2011. potpisali su sporazum o partnerskoj suradnji. Iako je suradnja dvaju saveza i njihovih članova uvijek bila plodna i uspješna, na postojanje sporazuma upozorio je Dokumentacijski esperantski centar, kako bi se suradnja organizacija ovih dviju susjednih zemalja još više produbila. Predsjednik Hrvatskog saveza za esperanto Anto Mlinar, predsjednica Mađarskog esperantskog saveza Gyöngyi Mézes i tajnik dokumentacijskog esperantskog centra Josip Pleadin prvi puta su se neslužbeno sastali tijekom 108. svjetskog kongresa esperantista u Torinu u kolovozu o.g. Nakon toga je esperantski centar bio domaćin delegacije Mađarskog esperantskog saveza od 22. do Dokumentacijski 24. rujna. Službeni sastanak delegacije Hrvatskog saveza za esperanto i Mađarskog esperantskog saveza održan je u restoranu „Coner” u Jabučeti 23. rujna. Sastanku su s hrvatske strane nazočili Anto Mlinar, Ankica Jagnjić i Josip Pleadin, a s mađarske strane Gyöngyi Mézes i Géza Felső te su dogovoreni koraci za produbljenje suradnje već u ovoj godini.

Nakon što je tijekom 11. kongresa hrvatskih esperantista zaokružio ponudu svojih aktivnosti, Dokumentacijski esperantski centar je objavio 1000 primjeraka reklamnog prospekta, prvenstveno za potrebe distribucije na štandu tijekom Esperantskog sajma na 108. svjetskom kongresu esperantista u Torinu (između 29. srpnja i 5. kolovoza 2023). Letak možete skinuti ovdje, a papirni primjerak zatražite na dec.kroatio@gmail.com

Sredinom 2023. godine, Dokumentacijski esperantski centar objavio je knjigu „Aliaj pordoj malfermiĝas...” (Druga se vrata otvaraju), koja sadrži 9 priča za djecu izraelske autorice Luize Carol, originalno napisanih na esperantu. O svome radu i najnovijoj knjizi, Luiza Carol je čitateljima govorila u kratkom filmu koji možete vidjeti ovdje.

U srpnju 2023. na esperantu je objavljen roman „Ruta Tannenbaum” poznatog hrvatskog autora Miljenka Jergovića te je predstavljen tijekom 11. kongresa hrvatskih esperantista u Gradskoj knjižnici u Đurđevcu. Roman su zajednički preveli Tomasz Chmielik i Josip Pleadin, a objavljen je pod brojem 11 u seriji „Sjever-jug” poljske nakladničke tvrtke Ars Libri iz Lublina i Dokumentacijskog esperantskog centra iz Đurđevca. Kako autor nije mogao nazočiti predstavljanju knjige, sudionicima se obratio posebno zanimljivim videom.

Od 30. lipnja do 2. srpnja 2023. godine u Đurđevcu je održan 11. kongres hrvatskih esperantista, koji je organizirao Dokumentacijski esperantski centar pod pokroviteljstvom Grada Đurđevca i Koprivničko-križevačke županije. Nazočilo mu je oko 90 esperantista iz Hrvatske i drugih zemalja. U bogatom programu održan je okrugli stol o stanju i perspektivama esperanta u Hrvatskoj, godišnja skupština Hrvatskog saveza za esperanto, nekoliko izložbi i predstavljanja knjiga, svečani program s koncertima esperantske glazbe, službeno otvorenje Dokumentacijskog esperantskog centra za javnost te kongresni izlet. Detaljnije pročitajte u izvješću i financijskom izvješću.

Na rođendan najznačajnije hrvatske književnice Ivane Brlić-Mažuranić, 18. travnja 2023. u „Ivaninoj kući bajke” u Ogulinu predstavljen je najnoviji prijevod „Priča iz davnine”. Radi se o prijevodu na međunarodni jezik esperanto u izdanju đurđevačkog Dokumentacijskog esperantskog centra (DEC) i o knjizi koja je gotovo u potpunosti realizirana od đurđevačkih stvaratelja. Naime, nakon što je još 1989. za esperantski časopis za književnost i kulturu „Koko”, kojeg je izdavao tadašnji đurđevački Esperantski klub „Picok” (Koko), Zdravko Seleš preveo „Šumu Striborovu”, on je za ovo izdanje preveo još dvije bajke, a četiri je preveo voditelj projekta Josip Pleadin, koji je u svojim istraživanjima esperantske povijesti našao i davni prijevod „Jagora” bračnog para Ante i Milice Gropuzzo iz Rijeke. 

Knjiga je opremljena i pogovorom Božice Jelušić, koji je također iz priloga časopisa „Koko”, za koji je tada ilustracije napravio Zdravko Šabarić, a za ovo izdanje ilustracije su pripremili učenici Osnovne škole Đurđevac, pod vodstvom Sanje Flajs Vidaković i Zorana Vidakovića, koje je za knjigu fotografirao ravnatelj Danijel Domišljanović.

U Ogulinu se na predstavljanju ovog vrijedog izdanja pojavio pun autobus esperantista i suradnika iz Đurđevca, Bjelovara, Nove Rače i Zagreba te predstavnici Esperantskog društva Rijeka, koje je, uz Grad Ogulin, sufinanciralo knjigu. Nakon uvodnih pozdrava voditeljice „Ivanine kuće bajke” Tihane Turković i ogulinskog gradonačelnika Dalibora Domitrovića, predstavljanje su preuzeli Josip Pleadin, koji je nazočne upoznao s pričom o nastanku i sudionicima u projektu, Božica Jelušić, koja je govorila o Ivani Brlić-Mažuranić iz nove vizure, ostavljući susret s tekstom u knjizi za poseban doživljaj te Zdravko Seleš, koji je pročitao svoju pjesmu „Našoj baki Ivani”, objavljenu 1991. u dvojezičnoj pjesničkoj zbirci „Noćnik/Noktulo” i esperantsku i hrvatsku verziju odlomka iz „Šume Striborove”. „Šuma Striborova” bila je i završni momenat predstavljanja: nju je u jednoj sceni pred publiku donijela grupa malih glumaca iz Bjelovarskog kazališta, koje je upravo nedavno predstavu premijerno izvelo u Bjelovaru. 

U predstavljnju je spomenut i esperantski prijevod „Čudnovatih zgoda Šegrta Hlapića”, koji je vjerojatno najbolje pokazao vrijednost esperanta kao jezika mosta za hrvatsku kulturu. Naime, tradicija esperanta u Hrvatskoj 2019. godine proglašen je nematerijalnim kulturnim dobrom, a „Hlapić” je preko esperanta preveden na japanski, bengalski, kineski, perzijski, vijetnamski i korejski. Kako će i „Priče iz davnine” na esperantu otputovati širom svijeta, nadamo se de će se ljepota bajki naše bake Ivane vratiti do Đurđevca i Ogulina u nekom egzotičnom prijevodu.

(Zdravko Seleš)