Dokumentacijski 

esperantski 

centar (DEC)

Bana Jelačića 138 A, HR-48350 Đurđevac, Hrvatska
dec.kroatio@gmail.com
+385 48 733 297
DOKUMENTACIJSKI ESPERANTSKI CENTAR HRVATSKA

Novosti

„Strašljivko” Pála Békésa objavljen na esperantu

la_timulo

Dokumentacijski esperantski centar je u prosincu 2023 objavio esperantsko izdanje poznate dječje knjige „Strašljivko” („A Félőlény”) rano preminulog mađarskog dječjeg pisca Pála Békésa (1956.-2010.). Knjigu je prevela rumunjka Mađarica Lenke Szász, a ilustrirala mlada nizozemska esperantistica Yentl-Rose Hemelrijk, tijekom svog ovogodišnjeg volonterskog staža u DEC-u. Nakladnik se najtoplije zahvaljuje autorovoj udovici Ágnes Merényi, koja je besplatno ustupila autorska prava za ovo izdanje.

Zajednički obilježen Zamenhofov dan u Budimpešti

Povodom ovogodišnjeg Zamenhofovog dana (Dana esperantske kulture), Mađarski esperantski savez (MES) i Hrvatski savez za esperanto (HSE) ponovno su uživali u plodovima Sporazuma o partnerskoj suradnji, koji je potpisan 2011. godine. U organizaciji Dokumentacijskog esperantskog centra (DEC) iz Đurđevca, dvadesetak hrvatskih esperantista boravilo je 16. i 17. prosinca u Budimpešti. Šesnaesti prosinca iskoristili su za turističko razgledavanje Budimpešta pod stručnim vodstvom profesionalnog zagrebačkog vodiča Nevena Kovačića, a središnji program 17. prosinca, posvećen obilježavanju Zamenhofovog dana, održan je u organizaciji MES-a u kulturnom centru Cserepesház u Ulici Vezér u budimpeštanskom okrugu Zugló.


Proslava je započela zajedničkim pjevanjem esperantske himne uz klavirsku pratnju Perle Mielo, predsjednice MES-a. U uvodnom govoru Perla Mielo je govorila o Zamenhofu i izrazila dobrodošlicu hrvatskim gostima, nakon čega je Miklós Simonyi recitirao Zamenhofovu pjesmu „Put”.


O „Ulozi DEC-a u hrvatskom esperantskom pokretu” govorio je Josip Pleadin, koji je istaknuo njegovu bogatu i razgranatu djelatnost.

Posebno za ovu prigodu, DEC je izdao dječju knjigu „La Timulo” (Strašljivko) poznatog   mađarskog književnika Pála Békésa (1956-2010). Djelo je prevela rumunjska Mađarica Lenke Szász, a ilustrirala mlada nizozemska esperantistica Yentl-Rose Hemelrijk. O knjizi je u Budimpešti govorio poznati bugarski esperantski književnik Georgi Mihalkov, a ulomak iz knjige pročitao je profesor Zdravko Seleš.


Glazbeni program sastojao se od Preludija u C-duru za Dobro uštimani kalvir J. S. Bacha, koji je izveo Miklós Simonyi te napjeva „Ave Maria” F. Schuberta, u klavirskoj pratnji Perle Mielo te u pjevačkoj izvedbi Bogárke Fehérvári iz glazbene škole u obližnjem gradiću Érdu.


O poznatom mađarskom esperantskom pioniru Aleksandru Giesweinu govorio je István Szabolcs, a pozdravno pismo okupljenima poslao je Stefan MacGill. O vlastitim knjigama govorio je Georgi Mihalkov, a kratko je predstavljenja i knjiga „Ružna djevojčica”, koju je izdala grupa Verda Stelo u Nyíregyházi, a koja je tijekom Svjetskog esperantskog kongresa u Torinu proglašena Dječjom knjigom godine.


Knjižara je bila izuzetno bogata, zahvaljujući DEC-u, koji je svoja izdanja ponudio uz prigodni popust.


Zajednički ručak organiziran je u Hotelu „Amadeus”, a zatim je položen vijenac na Zamenhofov spomenik u Esperantskom parku pored Erzsébetinog mosta.


Veliko zanimanje mađarskih esperantista izazvao je i informativni prospekt o 12. kongresu hrvatskih esperantista, koji će DEC organizirati od 21. do 28. lipnja 2024. godine u Prvić Luci.


Fotografije: Ivanka Seleš

Grad Hrvatska Kostajnica odobrio postavljanje spomen-ploče Antoniji Jozičić

0401_antonija_jozicic (Medium)
0401_Ssomen_pploca (Medium)

Kao rezultat brojnih aktivnosti hrvatskih esperantista u svezi obilježavanja sjećanja na kostajničku esperantisticu Antoniju Jozičić (1869.-1945.), a posebice kao odgovor na prijedlog Dokumentacijskog esperantskog centra iz Đurđevca iz rujna 2023., Grad Hrvatska Kostajnica je 28. studenoga 2023. godine donio Odluku o davanju odobrenja za postavu spomen ploče Antoniji Jozičić (KLASA: 612-01/23-01/17, URBROJ: 2176/02-01-23-2), koju je potpisao gradonačelnik Dalibor Bišćan. Ovom Odlukom Grad Hrvatska Kostajnica je suglasan financirati i troškove izrade spomen-ploče u iznosu koji je zatražio DEC.


O ovoj Odluci DEC je 5. prosinca obavijestio Konzervatorski odjel u Sisku te mu dostavio dorađeni prijedlog smještaja i izgleda spomen-ploče, kako je to zatražio spomenuti Odjel u svom stručnom mišljenju od 21. rujna 2023.


Prema dogovorima hrvatskih esperantista, postavljanje spomen-ploče predviđa se za 16. lipnja 2024. godine, istovremeno s drugim izletom hrvatskih esperantista u Kostajnicu te promocijom monografije „Učiteljica Antonija Jozičić, 1869.-1945”, za koju su obavljena brojna istraživanja u Hrvatskom državnom arhivu i Državnom arhivu u Zagrebu, Državnom arhivu u Slavonskom Brodu, Istorijskom arhivu u Novom Sadu, Povijesnom arhivu Požeške biskupije te Državnom arhivu u Sisku.

Digitalizacija časopisa „Juna Ambasadoro”

Juna_Ambadoro

 U studenom 2023. godine Društvo esperantista Bjelovara, uz suradnju s Dokumentacijskim esperantskim centrom iz Đurđevca i tvrtkom „Point” d.o.o. iz Varaždina, uspješno je privela kraju digitalizaciju časopisa „Juna Ambasadoro” (Mladi ambasador), jedinog esperantskog lista koji je izlazio u Bjelovaru i slao se na adrese u preko šezdeset zemalja. Tijekom petnaet godina izlaženja (od 1963. do 1977. godine) objavljeno je 86 brojeva. List je izlazio dvojezično kao glasilo Omladinskog aktiva Društva esperantista Bjelovar, a uređivali su ga Franjo Forjan (odgovorni urednik, 1963.-1971.), Vladimir Salopek (odgovorni urednik, 1972.-1976.) i Nenad Margetić (glavni urednik, 1977.). Za izlaženje časopisa „Juna Ambasadoro”, osim samih urednika, najzaslužniji je bio Vilim Polašek, koji je za svih 86 brojeva pripremio matrice te tehnički urednik Mario Duk. 


 Budući da je sačuvanih kompleta malo, digitalizacija časopisa „Juna Ambasadoro”, kao nastavak započetog rada DEC-a na digitalizaciji vlastite arhivske građe, važan je uspjeh za očuvanje tradicije esperanta u Hrvatskoj. Digitalizcija je financirana sredstvima Grada Bjelovara, a cjelokupni materijal je stavljen na raspolaganje javnosti na: library.foi.hr/zbirka/index.php?H=dechr

Promocija esperanta u školama

Društvo esperantista Bjelovara 2021. godine pokrenulo je projekt „Promocija esperanta među mladima”, koji je financiran sredstvima Bjelovarsko-bilogorske županije. Nakon završetka projektnih aktivnosti, promocija esperanta među mladima i nadalje je ostala djelatnost od posebnog značaja pa su se određene aktivnosti u školama na području Bjelovarsko-bilogorske županije provodile i tokom 2022. i 2023. godine. U sve te aktivnosti, kao davatelj logističke podrške, bio je uključen i Dokumentacijski esperantski centar iz Đurđevca.


Uz Dan Europe koji se obilježava 9. svibnja, umirovljena nastavnica Đurđa Vučetić, bila je gost i suradnik na četiri radionice škola i knjižnica. Prva radionica održana je 10. svibnja 2022. godine na područnom odjelu Narodne knjižnice „Petar Preradović” iz Bjelovara u Novoj Rači pod nazivom „S knjigom i esperantom po svijetu”. Sudjelovali su učenici 4. razreda, a radionicu je organizirala knjižničarka Mirjana Štelcer. Dvije radionice održane su 12. svibnja 2022. godine u Osnovnoj školi „Ivana viteza Trnskog” u Novoj Rači za učenike 2. i 3. razreda pod nazivom „Esperantska abeceda”, a organizirala ih je školska knjižničarka Ines Vidović. Četvrta radionica održana je 17. svibnja 2022. u Područnoj školi Severin pod nazivom „S knjigom i esperantom po svijetu”. Sudjelovali su učenici 4. razreda, a radionicu je organizirala učiteljica Vesna Vlajinić u suradnji s knjižničarkom Mirjanom Štelcer.


Na poziv nastavnice Valerije Turk Presečki iz Turističko-ugostiteljske i prehrambene škole u Bjelovaru, u sklopu Erasmus+ projekta koji škola provodi s partnerima iz Sjeverne Makedonije, tajnik DEC-a Josip Pleadin, za učenike škole održao je 17. travnja 2023. predavanje „Tradicija esperanta kao nematerijalno kulturno dobro Republike Hrvatske”, a 18. rujna 2023. radionicu o esperantu za oko tridesetak bjelovarskih i makedonskih učenika i nastavnika u sklopu istoga projekta.


U Mjesecu hrvatske knjige 2023. godine, posvećenom prevoditeljima, održane su dvije značajne izložbe o hrvatskoj književnosti na esperantu. Prva pod nazivom „Libroj − izložba knjiga hrvatskih autora prevedenih na esperanto” održana je na područnom odjelu Narodne knjižnice  „Petar Preradović” iz Bjelovara u Novoj Rači od 17. do 31. listopada. Otvorenju izložbe, koju je realizirala knjižničarka Mirjana Štelcer, nazočilo je više bjelovarskih i đurđevačkih esperantista. 


Druga izložba pod nazivom „Hrvatska književnost na esperantu” trajala je od 15. listopada do 15. studenoga 2023. godine u zajedničkoj školskoj knjižnici četiriju bjelovarskih srednjih škola (Ekonomska i birotehnička škola, Medicinska škola, Turističko-ugostiteljska i prehrambena škola te Komercijalna i trgovačka škola). Izložbu su realizirale knjižničarke Zorka Renić i Alica Bačeković Pavelić.


Za obje izložbe izloške je ustupio Dokumentacijski esperantski centar iz Đurđevca.

FOTOGRAFIJE:

17. travnja 2023. predavanje „Tradicija esperanta kao nematerijalno kulturno dobro Republike Hrvatske”

18. rujna 2023. radionica o esperantu za oko tridesetak bjelovarskih i makedonskih učenika i nastavnika

17. do 31. listopada, područni odjel Narodne knjižnice  „Petar Preradović” iz Bjelovara u Novoj Rači; izložba „Libroj − izložba knjiga hrvatskih autora prevedenih na esperanto”

15. listopada do 15. studenoga 2023. godine u zajedničkoj školskoj knjižnici četiriju bjelovarskih srednjih škola (Ekonomska i birotehnička škola, Medicinska škola, Turističko-ugostiteljska i prehrambena škola te Komercijalna i trgovačka škola) druga izložba pod nazivom „Hrvatska književnost na esperantu”

Putovnica po esperantskim obilježjima u Hrvatskoj

Nakon dugotrajnih nastojanja, Društvo esperantista Bjelovara u rujnu 2023. godine objavilo je tiskano izdanje „Putovnice po esperantskim obilježjima u Hrvatskoj”, koju je priredio Josip Pleadin koristeći materijale Dokumentacijskog esperantskog centra u Đurđevcu. Izdanje je sufinancirano sredstvima Grada Bjelovara, a knjižica se može nabaviti kod Društva esperantista Bjelovara: esperanto.bjelovar@gmail.com

pasporto-2023

Izložba bugarske esperantistice Maje Gorove

Za potrebe 11. susreta „Esperantisti Bjelovara svome gradu”, Dokumentacijski esperantski centar je kao partner Društva esperantista Bjelovara, organizirao tehničku podršku za dopremanje izložbe „Tragovi vremena” bugarske esperantistice i akademske slikarice Maje Gorove iz Sofije u Hrvatsku te njenu prvu postavu u Gradskom muzeju u Bjelovaru od 1. do 23. rujna 2023. U dogovoru sa slikaricom, DEC-u je omogućeno izložbu postaviti u narednim mjesecima i u drugim gradovima Hrvatske. Slikarica Maja Gorova i njen suprug Bogomil Živkov, inače poznati bugarski akademski kipar, u rujnu su nekoliko dana bili gosti Dokumentacijskog esperantskog centra u Đurđevcu, razgledali su DEC-ovu arhivsku zbirku i gradske znamenitosti te posjetili izložbu „Svjetla Moulin Rougea” Henrija de Toulouse-Lautreca i Galeriju naivne umjetnosti u Hlebinama. Umjetnici su izrazili želju da u Đurđevcu ostave trajni trag svoga boravka pa se razmišlja o postavljanju esperantskog reljefa na pročelju DEC-a ili zasebnog esperantskog spomenika, za koje bi kiparske radove besplatno obavio gospodin Bogomil Živkov.

Potpisan ugovor za održavanje 12. kongresa hrvatskih esperantista u Prvić Luci

Na skupštini Hrvatskog saveza za esperanto, održanoj tijekom 11. kongresa hrvatskih esperantista u Đurđevcu, Dokumentacijskom esperantskom centru je povjerena organizacija kongresa hrvatskih esperantista za narednih pet godina. Slijedom toga, 12. kongres će se održati u Prvić Luci na otoku Prviću kraj Šibenika od 21. do 28. lipnja 2024. godine. Ovaj kongres će po mnogočemu biti drugačiji od ranijih skupova, trajat će sedam dana i omogućit će sudionicima odmor i uživanje. S tvrtkom Odmaralište Požega d.o.o., u čijem će se hostelu kongres održati,  5. listopada 2023. potpisan je ugovor o uslugama smještaja i prehrane za sudionike kongresa. Prije potpisivanja ugovora, 28. i 29. kolovoza, tajnik DEC-a obišao je objekt i utvrdio smještajne i ostale mogućnosti. Dvanaesti kongres će biti prvi kongres održan u Dalmaciji, što bi trebalo privući i pažnju inozemnih esperantista, jer se osim radnoga dijela, sudionicima planira omogućiti ugodno i jeftino ljetovanje na otoku bez automobilskog prometa te izlete na poznate turističke destinacije kao što su Nacinalni parkovi Kornati i Slapovi Krke. Podrobnije informacije bit će uskoro objavljene na stranicama DEC-a.

prvic-luka

Kupljena autorska prava za objavu „Banketa u Blitvi” Miroslava Krleže na esperantu

Dokumentacijski esperantski centar je s Hrvatskom autorskom agencijom iz Zagreba, koja zastupa Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti kao nositelja prava za djela znamenitog hrvatskog književnika Miroslava Krleže, 22. rujna 2023. godine, sklopio ugovor o autorskim pravima za objavu romana „Banket u Blitvi” na esperantu. Osnovni prijevod je još 2015. godine napravio Tomasz Chmielik preko njemačkog i poljskog izdanja te je rukopis pohranio u Dokumentacijskom esperantskom centru, dok će usporedbu s originalom uraditi Josip Pleadin tijekom narednih mjeseci. Objava romana koji ima oko 700 stranica planira se 2024. godine u seriji „Sjever-Jug”.

Posjet Marca Vanden Bempta iz Belgije

U drugoj polovici rujna 2023. Dokumentacijski esperantski centar posjetio je Marc Vanden Bempt (eo.wikipedia.org/wiki/Marc_Vanden_Bempt) iz Belgije, administrator i jedan od utemeljitelja Međunarodnog esperantskog arhiva (Internacia Espranto-Arkivo, IEA, www.iespa.eu), neprofitne udruge čiji su ciljevi slični ciljevima DEC-a, koji već duže vrijeme s IEA održava suradničke odnose. Tijekom posjeta i boravka u DEC-u, obavljeni su razgovori o budućoj suradnji te razmjena duplikata, čime su obje zbirke dobile obilje novog materijala. DEC je ovom prilikom obogatio svoju zbirku velikim brojem kompletnih godišta raznih vrijednih časopisa i knjiga. DEC je također svojim dopisom od 4. listopada podržao nastojanja IEA-a da esperanto zaštiti kao nematerijalno kulturno dobro Flandrije, stavivši im na rapolaganje potrebnu dokumentaciju o procesu i ishodu zaštite esperanta u Hrvatskoj.

 

 

hrHR