Dokumentacijski 

esperantski 

centar (DEC)

Bana Jelačića 138 A, HR-48350 Đurđevac, Hrvatska
dec.kroatio@gmail.com
+385 48 733 297
DOKUMENTACIJSKI ESPERANTSKI CENTAR HRVATSKA

Novosti

Peti susret Erasmus+ projekta u Glasgowu

Troje predstavnika Dokumentacijskog esperantskog centra iz Đurđevca (Marija Jerković, Roberto Maglica i Josip Pleadin) boravilo je na posljednjem susretu partnerskih organizacija Erasmus+ projekta „Mrežno obrazovanje sada” početkom listopada u Škotskoj. Razmatrani su zaključci o cjelokupnom projektu, koji je započeo krajem 2020. godine te se odvijao u vrlo nepovoljno vrijeme pandemije koronavirusa. Nakon sureta u Đurđevcu sredinom kolovoza 2021., Białystoku (Poljska) u prosincu 2021., Toulouse (Francuska) u ožujku 2022. i Piani di Luzza (Italija) u travnju 2022., održan je završni susret u Glasgowu (Škotska) od 30. rujna do 4. listopada 2022., koji je ujedno bio i posljednji u Velikoj Britaniji nakon njenog istupanja iz Europske unije. Projekt „Mrežno obrazovanje sada” odobrila je poljska Agencija za mobilnost i programe Europske unije. Koordinator projekta bilo je Društvo esperantista iz Białystoka, a partneri su bili Esperantski kulturni centar iz Toulousea, Bunta Esperanto-Asocio iz Bologne, Kosmo-strategio iz Edinburgha i đurđevački Dokumentacijski esperantski centar. Tijekom pet partnerskih susreta obrađivane su teme o arhivistici i digitalizaciji tiskane građe, autorskim pravima, hibridnim predavanjima, titlovanju filmova, zajedničkom europskom referentnom okviru za jezike te o raznim tehničkim zahtjevima za provedbu mrežnog obrazovanja i obrazovanja na daljinu.

 

Naši posjetitelji

U rujnu 2022. godine Dokumentacijski esperantski centar su posjetili Nijolė Petraitytė, knjižničarka iz Šiauliaia u Litvi (6. i 7. rujna), istaknuti esperantski pisac Georgi Mihalkov (alias Julian Modest) iz Sofije u Bugarskoj (od 22. do 25. rujna) i poznati mađarski esperantist Balázs Wcha (alias Blazio Vaha) iz Budimpešte (od 22. do 25. rujna).

Hvala donatorima!

Tijekom ljeta 2022. godine, Dokumentacijski esperantski centar primio je nekoliko donacija na kojima se najsrdačnije zahvaljujemo. Naš rad pomogli su: Jagoda Latinović-Čaldarević iz Zagreba (100,00 HRK), Roberto Maglica iz Buja (100,00 HRK), Manuel Parra iz Madrida (500,00 EUR), Nijole Petraytitė iz Šiauliaia (20,00 EUR) i Dubravko Toplak iz Zagreba (1.000,00 HRK), a subvencije za projekte su nam odobrili Esperantic Studies Foundation iz Sjedinjenih američkih država (696,00 EUR) i Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske iz Zagreba (5.000,00 HRK).

Na esperantu objavljena fantastična pripovijest „Mor” Đure Sudete

Među rukopisima koje je vrsna hrvatska esperantistica Zora Heide ustupila zajedno sa vlastitim autorskim pravima Dokumentacijskom esperantskom centru u Đurđevcu, nalazio se i njen esperantski prijevod fantastične pripovijesti „Mor” Đure Sudete. Dokumentacijski esperantski centar je rukopis za objavu ustupio Društvu esperantista Bjelovara kao najavu 120. obljetnice rođenja zavičajnog književnika bjelovarskog kraja, koja će se obilježiti sljedeće godine. Knjiga je javnosti predstavljena u programu 10. susreta „Esperantisti Bjelovara svome gradu” 24. rujna 2022. u Narodnoj knjižnici Petar Preradović u Bjelovaru. Svečanoj promociji, uz brojne esperantiste i goste, prisustvovala je i 98-godišnja prevoditeljica Zora Heide s članovima svoje obitelji, među kojim je bila i ilustratorica korica Tina Toplak Bažulić. Izdanje je financirano sredstvima Bjelovarsko-bilogorske županije, a u programu su sudjelovali prof. Zdravko Seleš i dipl. knjižničarka Lucija Miškić Barunić, dok su ulomke iz knjige čitale Gabriela Tomić, članica Bjelovarskog kazališta na hrvatskom jeziku i Đurđa Vučetić iz Društva esperantista Bjelovara na esperantu. Knjiga se može nabaviti kod nakladnik: esperano.bjelovar@gmail.com

Predavanje o esperantu u Hrvatskoj na 6. međunarodnom simpoziju u Poljskoj

Predavanjem na temu „Tradicija esperanta u Hrvatskoj kao nematerijalno kulturno dobro” Josip Pleadin je 26. srpnja 2022. sudjelovao na 6. međunarodnom simpoziju o temi „135 godina esperanta: ljudi, jezik, kultura i događaji”, koji je organizirao Europski centar za interkulturno obrazovanje (Europejskie Centrum Eukacji Międzykulturowej) iz Vroclava u Poljskoj. Simpozij je ugostila Krkonoška akademija primijenjenih znanosti (Karkonoska Akademia Nauk Stosowanych) iz Jelenie Góre, a održan je hibridno. Tekst predavanja možete skinuti ovdje, a snimku predavanja pogledajte na upravo otvorenom DEC-ovom Youtube kanalu: https://www.youtube.com/watch?v=HepBDOqMG9k.

Istraživanje o esperantu u splitskim novinama

U okviru istraživanja o 100. obljetnici esperanta u Splitu, već dvije godine Dokumentacijski esperantski centar vrši sustavno pretraživanje periodike koja je izlazila u Splitu i Dalmaciji. Rezultati istraživanja koje je od 2020. do 2022. proveo Josip Pleadin sažeti su u dva sveska: „Esperanto u novinama Novo doba i Jadranski dnevnik, 1920.-1939.” i „Esperanto u novinama Slobodna Dalmacija, 1945.-2009.” Radi se o oko 220 stranica teksta, na kojima su u cijelosti ili djelomično preneseni svi članci iz navedenih časopisa koji obrađuju temu esperanta.

 

 

Ministarstvo kulture i medija prihvatilo projekt digitalizacije časopisa

Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske prihvatilo je projekt „Digitalizacija časopisa Konkordo i La Suda Stelo” koji je na natječaj raspisan početkom godine poslao Dokumentacijski esperantski centar iz Đurđevca. Za pokrivanje predviđenih troškova u iznosu od 10.250 kuna, Ministarstvo je izdvojilo 5.000 kuna, dok je ostatak odobrila Esperantic Studies Foundation (ESF) iz Sjedinjenih američkih država. Digitalizaciju ukupno oko 4200 stranica časopisa „Konkordo” (1924-1928) i „La Suda Stelo” (1932-1973) obavit će specijalizirana tvrtka „Point” d.o.o. iz Varaždina, s kojom je DEC u srpnju potpisao provedbeni ugovor. Rok za provedbu projekta je 15. prosinca (Zamenhofov dan) 2022. godine. Svi digitalizirani materijali bit će slobodno dostupni esperantskoj i neesperantskoj javnosti u PDF i OCR obliku.


Vladimir Dujnić posjetio DEC

U neslužbenom posjetu Dokumentacijskom esperantskom centru 13. i 14. srpnja 2022. bio je Vladimir Dujnić iz Hrvatske Kostajnice, jedan od dopredsjednika Hrvatskog saveza za esperanto iz Zagreba. U razgovorima vođenim tom prilikom, Vladimir Dujnić se upoznao s načinom rada Dokumentacijskog esperantskog centra i s raznim projektima koji su u provedbenoj fazi. Razgovaralo se i o sudjelovanju Dokumentacijskog esperantskog centra u istraživanju o Antoniji Jozičić, učiteljici koja je bila pionir esperanta u Hrvatskoj Kostajnici te o obilježavanju njezina rada prigodnim programima u toku ove godine.


Esperanto u gimnazijskom časopisu

Predsjednik Dokumentacijskog esperantskog centra istovremeno je i gimnazijski profesor i glavni urednik gimnazijskog časopisa „Zamisli!”. Radi se o časopisu za književnost i kulturu sadašnjih i bivših učenika i nastavnika Gimnazije dr. Ivana Kranjčeva u Đurđevcu, koji izlazi jednom svake školske godine. U broju 2 od 2022. godine, čak je šest stranica posvećeno esperantu. Pod naslovom „Prijevodi s međunarodnog jezika esperanta” objavljen je kratak uvod i tri pripovijesti bugarskog esperantskog književnika Juliana Modesta. Pripovijetke je s esperanta preveo Zdravko Seleš. „Dvije karte za kazalište” i „Brza prodaja” objavljene su na hrvatskom standardnom jeziku, dok je pripovijest „Brzo je tržil” objavljena kao jedan od rijetkih prijevoda s esperanta na (đurđevačkoj) kajkavštini. Zanimljivo je napomenuti da se među članovim uredništva nalazi još jedna esperantistica i članica DEC-a − Mihaela Cik, povjesničarka umjetnosti i komparatist. Drugi broj časopisa dostupan je na poveznici: http://gimnazija-ikranjceva-djurdjevac.skole.hr/upload/gimnazija-ikranjceva-djurdjevac/images/static3/1196/File/zamisli_2022.pdf

 

 

Maya Gilmby posjetila DEC

Maya i Dijana Gilmby, kćerka i unuka hrvatskog esperantista Dragutina Smolića, koji je bio aktivan esperantist u Esperantskom centru u Paderbornu u Njemačkoj, 4. lipnja 2022. godine posjetile su DEC. Nakon smrti svoga oca Dragutina, Maya je odradila ogroman posao na spašavanju njegove esperantske ostavštine, koju je sustavno slala u paketima na adresu DEC-a. Samo u veljači i ožujku poslala je 20 paketa, koji su sadržavali uglavnom fotografije, negative, dijapozitive, celuloidne filmove te VHS kazete i tonske zapise od velike važnosti za esperantski pokret jer dokumentiraju djelovanje esperantista u raznim zemljama u periodu duljem od pola stoljeća. Sav materijal je u DEC stigao prema posljednjoj želji Dragutina Smolića pa je Maya Gilby htjela vidjeti mjesto gdje će se ostavština njenog oca čuvati. Nakon posjete izrazila je veliko zadovoljstvo viđenim, iako ogroman posao na sređivanju i katalogiziranju primljenog materijala tek slijedi.
Maya
hrHR