<\/p>\r\n\r\n
Ove godine obilje\u017eava se 110. obljetnica objave esperantskog prijevoda djela \u201eIspovijest\u201d Milke Poga\u010di\u0107, koje je prevela i 1913. objavila u\u010diteljica Antonija Jozi\u010di\u0107 iz Hrvatske Kostajnice. Istra\u017eivanjima je potvr\u0111eno da je ovo izdanje poslu\u017eilo za prijevod djela na kineski jezik (1931.), a \u201eIspovijest\u201d (Konfeso) smatra se prvim djelom iz hrvatske knji\u017eevnosti objavljenim na kineskom. Informacija o tome nalazi se i na slu\u017ebenim stranicama Grada Hrvatske Kostajnice: <\/span>hrvatska-kostajnica.hr\/o-gradu\/povijest\/prvi-kontakti-hrvatske-i-kineske-knjizevnosti\/<\/span><\/a><\/p>\r\n Jo\u0161 u svibnju 2022., na poziv Vladimira Dujni\u0107a, \u010dlana Uprave Hrvatskog saveza za esperanto,\u00a0 tajnik Dokumentacijskog esperantskog centra Josip Pleadin posjetio je Hrvatsku Kostajnicu, razgledo ostav\u0161tinu Antonije Jozi\u010di\u0107 i njene obitelji koja se \u010duva kao zasebna zbirka u nekada\u0161njoj Gra\u0111anskoj u\u010dioni te razgovarao s njenom nasljednicom Milkicom Luki\u0107. Tada je ro\u0111ena ideja o postavljanju spomen-plo\u010de ovoj zaslu\u017enoj kulturnoj i javnoj djelatnici te jednoj od najzaslu\u017enijih esperantskih aktivistica s po\u010detka 20. stolje\u0107a u Hrvatskoj.\u00a0<\/span><\/p>\r\n Dana 13. rujna 2023., Dokumentacijski esperantski centar\u00a0 je uputio prijedlog za postavljanje spomen-plo\u010de gradona\u010delniku Hrvatske Kostajnice, gospodinu Daliboru Bi\u0161\u0107anu. Budu\u0107i da biv\u0161a Gra\u0111anska u\u010diona u Ulici Vladimira Nazora br. 8, na kojoj je predlo\u017eeno postavljanje ovog obilje\u017eja, jo\u0161 uvijek nije u potpunosti obnovljena, ali je dijelom kulturno-povijesne cjeline grada Hrvatske Kostajnice te upisana u Registar kulturnih dobara pod brojem Z-5330, istoga dana upu\u0107en je upit o mogu\u0107nosti postavljanja spomen-plo\u010de nadle\u017enom Konzervatorskom odjelu u Sisku, koji je 21. rujna donio stru\u010dno mi\u0161ljenje. Kopija stru\u010dnog mi\u0161ljenja poslana je 3. listopada elektroni\u010dkom po\u0161tom uredu gradona\u010delnika Bi\u0161\u0107ana, ali za\u010du\u0111uje \u010dinjenica da do ovog trenutka nema nikakvog odgovora, iako je u dopisu Dokumentacijskog esperantskog centra navedeno da je, ukoliko Grad Hrvatska Kostajnica nema planirana sredstva za ovu namjenu, DEC u suradnji s Hrvatskim savezom za esperanto spreman financirati tro\u0161kove postavljanja plo\u010de.<\/span><\/p>\r\n Kako je ime Antonije Jozi\u010di\u0107 vrlo zna\u010dajno za esperanto u Hrvatskoj, \u010dlanovi Hrvatskog saveza za esperanto su pod vodstvom Faruka Islamovi\u0107a 14. listopada organizirali izlet u Hrvatsku Kostajnicu (esperanto.hr\/wp\/izlet-u-hrvatsku-kostajnicu-2\/<\/a>). Brojnost esperantista u gradu i njihovo zanimanje za ostav\u0161tinu Antonije Jozi\u010di\u0107 nisu mogli pro\u0107i nezamije\u0107eno pa se nadamo da \u0107e njihov dolazak biti poticaj da se o prijedlogu DEC-a u Hrvatskoj Kostajnici donese pozitivan zaklju\u010dak, tim vi\u0161e \u0161to je tradicija esperanta u Hrvatskoj od 2019. za\u0161ti\u0107ena kao nematerijalno kulturno dobro broj Z-7298.<\/span><\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n\r\n\r\n\r\n\r\n\r\n\r\n