Otok Prvić
Prvić je otok u šibenskom otočju, u blizini Vodica. Površina otoka je 2,41 km², a broj stanovnikaotoka je 453 (od 2001.). Dužina obale je 10,6 km, a koeficijent razvedenosti obale je 1,93. Najviši vrh na otoku je Vitković (79 m). Na otoku postoje dva tipična dalmatinska ribarska naselja: Prvić Luka i Šepurine, a međusobno su povezana jedan kilometar dugom cestom. Šepurine se nalaze na zapadnom dijelu otoka, a Prvić Luka smještena je na jugoistočnom dijelu otoka.
Otok je naseljen još u antičko doba pa su tako ispod crkve Gospinog Porođenja pronađeni antički i kasnoantički materijalni ostaci (keramika, grobovi u amforama, ranokršćanski kapitel), a u blizini crkve rimska tegula (krovna opeka) iz 1. st. nove ere.
Otok Prvić je prirodni nastavak otoka Zlarina, što dokazuju brojni podmorski plićaci, greben Raženik i otočić Lupac. Otok leži jednu nautičku milju jugoistočno od grada Vodica. Zanimljivo je što taj otok nije građen od vapnenca kao ostali otoci, već od krednih dolomita.
Živopisne uvale i uvalice privlače kupače koji u ljepoti prirode traže usamljenost i mir. Oba naselja na otoku zaštićena su od Ministarstva kulture Republike Hrvatske kao nacionalna kulturna baština. Otok je poznat i pod nazivom Faustov otok – otok Fausta Vrančića, znanstvenika, povjesničara, jezikoslovaca, filozofa, matematičara i fizičara, koji je živio u 17. stoljeću. Rodio se u Šibeniku, a na otoku je proveo svoje djetinjstvo. Umro je u Veneciji, a po svojoj želji je pokopan na otoku u crkvi Sv. Marije od Milosti u Prvić Luci.
Od srednjeg vijeka otok je služio boravku šibenskih plemićkih obitelji koje su se na Prvić sklanjale od kuge, kako 1487. godine kaže poznati Šibenčanin Juraj Šižgorić u djelu „O smještaju Ilirije i gradu Šibeniku”. Šibenski plemići uzimli su u zakup od općine zemlje na Prviću i davali ih na obradu težacima što je iniciralo veće naseljavanje otoka (što povijesno možemo pratiti od kraja 14. stoljeća). Najvažniji val stanovništva došao je na otok od 15. stoljeća vezano uz veliku tursku opasnost kada se na otok seli stanovništvo velikog srednjovjekovnog naselja na Srimi i osniva Prvić Šepurinu. U Prvić Luku franjevci trećoredci glagoljaši dolaze 1461. godine i osnivaju samostan s crkvom Gospe od Milosti. Spominje se i benediktinski samostan u jednoj ispravi iz 1267. godine, ali on nije materijalno potvrđen.
Ime Prvić najvjerojatnije potječe od činjenice što je naseljeni otok najbliži kopnu, odnosno prvi. Pučanstvo se bavilo ribolovom, maslinarstvom,vinogradarstvom i pomorstvom, sve do prve polovice 20. stoljeća, kada ih se većina iselila. Dvadesetih godina prošlog stoljeća, Prvić je bio najgušće naseljeni hrvatski otok, s oko 1.300 stanovnika/km². On je i danas jedini iz kategorije malih otoka (manjih od 15 km²) koji ima dva naselja.
U Drugom svjetskom ratu stanovnici otoka Prvića organizirano su se uključili u antifašističku borbu. Među njima je bilo i više esperantista. Mnogi su stanovnici poginuli, a o njihovu herojstvu danas svjedoče brojni partizanski spomenici u oba mjesta otoka Prvića.
U mjestu Šepurine nalaze se dvije crkve. Manja crkvica, izgrađena u srednjem vijeku, posvećena je svetoj Jeleni Križarici, majci cara KonstantinaVelikog. Nova, veća crkva, potječe s konca 19. stoljeća i posvećena je Uznesenju Blažene Djevice Marije. U Šepurinama se nalazi i barokni ljetnikovac znamenitih plemića Antuna i Fausta Vrančića, koji je danas u vlasništvu plemićke obitelji Draganić. U Prvić Luci se nalazi crkva Gospe od Milosti gdje je na vlastiti zahtjev pokopan Faust Vrančić.
Svake godine u oba se mjesta na otoku održavaju razne kulturne manifestacije, glazbeni koncerti, likovne izložbe te sportska natjecanja. Stanovništvo se uglavnom bavi uzgojem maslina, vinove loze, ribolovom te ponajviše turizmom. U mjestu Šepurine aktivna je i poljoprivredna zadruga s vlastitom uljarom za preradu maslina, dok je u Prvić Luci aktivna poljoprivredno-turistička zadruga „Faust Vrančić”, koja je otvorila Memorijalni centar Faust Vrančić s vanjskim amfiteatrom kao ljetnom pozornicom, polivalentnom dvoranom, suvenirnicom te izumima Fausta Vrančića u prirodnim veličinama.
Iako turizam predstavlja glavnu gospodarsku granu na otoku, većina smještajnih kapaciteta odnosi se na privatni smještaj u apartmanima, jer na otoku radi samo jedan hotel, otvoren 2004. g., u Prvić Luci. Na otoku postoji i više restorana, picerija te kafića. U ljetnim mjesecima česte su priredbe tradicionalnog klapskog pjevanja. Poznate pučke fešte su 2. kolovoza u Prvić Luci (Gospe od Anđela) te 16. kolovoza u Šepurini (sveti Roko).
Na Youtubeu pogledajte filmove o otoku, na primjer:
youtube.com/watch?v=8baDElk3y_k&t=26s
HR 
EO