Autor: admin

Ovih dana u Osnovnoj školi Pavleka Miškine u Zagrebu postavljena je izložba pod nazivom „Moja prva početnica”, na kojoj je prikazano oko 140 početnice iz 44 zemlje za učenje oko 70 jezika. Početnice je za izložbu ustupio Dokumentacijki esperantski centar na inicijativu učiteljice Nataše Dorosulić, koja je izložbu postavila uz pomoć učenika škole. Izložba je postavljena uz međunarodni Dan materinjeg jezika i moći će se vidjeti do 21. veljače.

Ovih dana Zdravku Selešu, predsjedniku Dokumentacijskog esperantkog centra, iz Poljske je stiglo još jedno priznanje za književni rad, koje mu je dodijeljeno za originalnu esperantsku priču „Sreća esperantskog fanatika” (Feliĉo de Esperanta fanatikulo). Autor je priču poslao na 12. književni natječaj pod nazivom „Esperanto povezuje ljude. Što je za mene sreća?”, koji su povodom Bjalistočkih Zamenhofovovih dana (9. do 11. prosinca 2022.) a pod pokroviteljstvom gradonačelnika  Białystoka zajednički organizirali Bjalistočko esperantsko društvo i Podlahijska knjižnica Łukasz Górnicki. Priča je objavljena u godišnjaku „Bjalistokaj kajeroj” broj 12 između 23 izabrane priče koje su pristigle na natječaj. 

Čestitamo!

Uprava Hrvatskog saveza za esperanto na svojoj sjednici održanoj 4. prosinca 2022. godine, donijela je odluku o održavanju 11. kongresa hrvatskih esperantista u Đurđevcu 2023. godine, prihvativši sve prijedloge navedene u kandidaturi Dokumetnacijskog esperantskog centra za organizatora kongresa.

Dokumentacijski eperantski centar donio je odluku da se kongres održi od 30. lipnja do 2. srpnja 2023. godine.

Na inicijativu Dokumentacijskog esperantskog centra iz studenoga 2021. godine i uz suradnju Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode, Gradski ured za prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet obnovio je spomen-ploču podignutu u čast „Kroata Esperantisto”, prvog esperantskog časopisa u Hrvatskoj, koja se nalazi u Zagrebu, na Trgu kralja Tomislava 21. Ploču je u bronci izradio poznati hrvatski kipar Vinko Fabris, a postavio ju je Zagrebački esperantski savez u travnju 1990. Već više godine ploča je bila u derutnom i korodiranom stanju pa su esperantisti tražili načina da je obnove. Budući da se ploča nalazi u povijesnom dijelu grada koji je zaštićen kao cjelina, inicijativa DEC-a bila je prihvaćena, a ploča je obnovljena. Restauracija je obavljena u Ljevaonici Ujević, a na svoje mjesto ploča je vraćena povodom Zamenhofovog dana, 15. prosinca 2022. godine.

Dokumentacijski esperantski centar (DEC), nacionalni esperantski arhiv u Hrvatskoj, sredinom studenoga 2022. završio je važan projekt digitalizacije časopia „Konkordo” (1924-1928), „Balkana Konkordo” (1931) i „La Suda stelo” (1932-1973) sa oko 4200 stranica sadržaja. Time je DEC započeo realizaciju digitalizacije raritetnih izdanja iz svoje zbirke u cilju njihovog očuvanja i promocije, što je kao prioritetni cilj spomenuto već u statutu DEC-a iz 2010. godine.

U siječnju 2022., DEC je poslao projekt digitalizacije na natječaj hrvatskog Ministarstva kulture i medija. DEC se rukovodio argumentom da se radi o najvažnijoj esperantskoj periodici koja je izlazila na području Hrvatske. Budući da je već ranije Austrijska Nacionalna Bibioteka digitalizirala prvi hrvatski esperantski časopis „Kroata Esperantisto”, nastavak digitalizacije drugih časopisa bio je prirodni slijed za očuvanje vrijednih materijala. U DEC-u se nalaze najkompletnija godišta tih časopisa, uključujući i cenzurirane, konfiscirane i vrlo rijetke brojeve, koji nedostaju u drugim zbirkama. Ministarstvo je odobrilo projekt u okvriu zaštite „tradicije esperanta” kao nematerijalnog kulturnog dobra Hrvatske broj Z-7298, koje je proglašeno 2019. godine.

Ministarstvo je projektu odobrilo polovinu potrebnih sredstava, dok je drugu polovinu odobrila fondacija Esperantic Studies Foundation (ESF) iz Sjedinjenih američkih država. Odgovarajući ugovor s Ministarstvom potpisan je 23. lipnja 2022. Godišta spomenutih časopisa predana su početkom kolovoza 2022. godine tvrtki Point d.o.o. u Varaždinu, koja se profesionalno bavi digitalizacijom. Projekt je ispred DEC-a vodio Josip Pleadin, a ispred tvrtke Point d.o.o. Danko Tkalec. O izvršenim radovima svoje je pozitivno mišljenje Ministarstvu dostavio i Konzervatorski odjel iz Bjelovara, regionalna institucija nadležna za očuvanje i zaštitu kulturnih vrednota.

Ostvarenjem projekta omogućeno je korištenje digitaliziranih materijala na daljinu, bez potrebe fizičkog dolaska u arhive. S druge strane, tako se štite originalni tiskani časopisi, koji su zbog čestog korištenje trebali hitnu zaštitu i očuvanje. Prednost završenog projekta je također i u tome, što su digitalizirani časopisi dostupni u formatima PDF (što prikazuje njihov stvarni izgled) i OCR (što omogućava pretraživnje teksta). To umnogome olakšava rad na njihovom proučavanju.

Od sredine studenoga 2022. digitalizirane zbirke su javno dostupne na:
https://library.foi.hr/zbirka/dechr

Spomenimo također da je časopis „Kroata Eperantisto” detaljno proučio član DEC-a, prof dr. Velimir Piškorec u svojoj hrvatskoj studiji „Naĝu, naĝu ŝipo mia ‒ prvi hrvatski esperantski časopis Kroata Esperantisto (1909-1911)”, objavljenoj u knjizi „Jezik i medij ‒ jedan jezik: više svjetova”, 2006, str. 563-574. Časopis „La Suda Stelo” analitički je obradio Josip Pleadin u svom esperantskom tekstu „Kritika analizo de la revuo La Suda Stelo”, objavljenom u knjizi „Instrui Dokumenti Organizi: fest-libro por la 80a naskiĝ-tago de Claude Gacond”, 2011, str. 317-328.

Vrijedno je spomena i to, da časopis „Konkordo” ne posjeduje ni Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, koja je glavno mjesto čuvanja tiskanih materijala iz cijele zemlje.

Devetnaesti studenoga 2022. godine, Josip Pleadin preuzeo je zadnji dio materijala istaknute 98-godišnje esperantske spisateljice i prevoditeljice Zore Heide, posjetivši je u Domu za starije osobe u Zagrebu. Radi se o sedam kutija materijala, od kojih su najznačajniji njezini neobjavljeni originalni rukopisi, prijevodi više djela iz hrvatske književnosti, fotografije i zabilješke za kompletiranje njezine bibliografije.

Petoga studenoga 2022. godine Josip Pleadin predavao je o temi „Zaključno o Erasmus+ projektu Mrežno obrazovanje sada” za članove Udruge predavača esperanta (UPE) u Zagrebu, u prostoriji udruge u Radničkom dolu 1.

Projekciju možete vidjeti ovdje!

Troje predstavnika Dokumentacijskog esperantskog centra iz Đurđevca (Marija Jerković, Roberto Maglica i Josip Pleadin) boravilo je na posljednjem susretu partnerskih organizacija Erasmus+ projekta „Mrežno obrazovanje sada” početkom listopada u Škotskoj. Razmatrani su zaključci o cjelokupnom projektu, koji je započeo krajem 2020. godine te se odvijao u vrlo nepovoljno vrijeme pandemije koronavirusa. Nakon sureta u Đurđevcu sredinom kolovoza 2021., Białystoku (Poljska) u prosincu 2021., Toulouse (Francuska) u ožujku 2022. i Piani di Luzza (Italija) u travnju 2022., održan je završni susret u Glasgowu (Škotska) od 30. rujna do 4. listopada 2022., koji je ujedno bio i posljednji u Velikoj Britaniji nakon njenog istupanja iz Europske unije. Projekt „Mrežno obrazovanje sada” odobrila je poljska Agencija za mobilnost i programe Europske unije. Koordinator projekta bilo je Društvo esperantista iz Białystoka, a partneri su bili Esperantski kulturni centar iz Toulousea, Bunta Esperanto-Asocio iz Bologne, Kosmo-strategio iz Edinburgha i đurđevački Dokumentacijski esperantski centar. Tijekom pet partnerskih susreta obrađivane su teme o arhivistici i digitalizaciji tiskane građe, autorskim pravima, hibridnim predavanjima, titlovanju filmova, zajedničkom europskom referentnom okviru za jezike te o raznim tehničkim zahtjevima za provedbu mrežnog obrazovanja i obrazovanja na daljinu.

U rujnu 2022. godine Dokumentacijski esperantski centar su posjetili Nijolė Petraitytė, knjižničarka iz Šiauliaia u Litvi (6. i 7. rujna), istaknuti esperantski pisac Georgi Mihalkov (alias Julian Modest) iz Sofije u Bugarskoj (od 22. do 25. rujna) i poznati mađarski esperantist Balázs Wcha (alias Blazio Vaha) iz Budimpešte (od 22. do 25. rujna).

Tijekom ljeta 2022. godine, Dokumentacijski esperantski centar primio je nekoliko donacija na kojima se najsrdačnije zahvaljujemo. Naš rad pomogli su: Jagoda Latinović-Čaldarević iz Zagreba (100,00 HRK), Roberto Maglica iz Buja (100,00 HRK), Manuel Parra iz Madrida (500,00 EUR), Nijole Petraytitė iz Šiauliaia (20,00 EUR) i Dubravko Toplak iz Zagreba (1.000,00 HRK), a subvencije za projekte su nam odobrili Esperantic Studies Foundation iz Sjedinjenih američkih država (696,00 EUR) i Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske iz Zagreba (5.000,00 HRK).